Putin izgubio jednog od najvećih saveznika: Zbogom Rusijo, zdravo Ameriko
Jermenija, kavkaska zemlja sa bogatom istorijom i teškom geopolitičkom sudbinom, napravila je značajan iskorak ka redefinisanju svojih spoljnopolitičkih prioriteta. Potpisivanjem sporazuma sa Sjedinjenim Američkim Državama o jačanju bezbednosne saradnje, Jermenija jasno signalizira udaljavanje od svog dugogodišnjeg saveznika Rusije.
Američki državni sekretar Entoni Blinken i jermenski ministar spoljnih poslova Ararat Mirzojan ozvaničili su formiranje Komisije za strateško partnerstvo, čime će dve zemlje raditi na produbljivanju odnosa u oblastima odbrambene saradnje, ekonomije i demokratskog razvoja. Blinken je istakao da SAD podržavaju Jermeniju u njenim naporima da ojača svoj suverenitet i bezbednost.
Pretrpevši poraz u sukobu s Azerbejdžanom 2023. godine, Jermenija je preispitala svoje oslanjanje na Rusiju i Organizaciju ugovora o kolektivnoj bezbednosti (ODKB). Odsustvo konkretne ruske podrške tokom azerbejdžanske munjevite ofanzive, koja je rezultirala zauzimanjem Nagorno-Karabaha i egzodusom više od 100.000 etničkih Jermena, označilo je kraj jedne ere.
Novi zaokret prema Zapadu
Premijer Nikol Pašinjan nije skrivao razočaranje ruskom politikom i već je pre godinu dana nagovestio da će se Jermenija distancirati od ODKB.
„Zavisnost od jednog partnera je strateška greška“, izjavio je Pašinjan, naglašavajući potrebu za diversifikacijom bezbednosnih aranžmana.
SAD planiraju da pošalju stručne timove za jačanje bezbednosti jermenskih granica, započnu pregovore o civilnoj nuklearnoj saradnji i formalno uključe Jermeniju u koaliciju protiv Islamske države.
Ovaj novi pragmatični savez je deo šireg američkog pristupa jačanju prisustva u regionima gde je ruski uticaj tradicionalno dominirao.
Odgovor Moskve
Kremlj nije dugo čekao s odgovorom. Portparol Dmitrij Peskov kritikovao je američku ulogu u Južnom Kavkazu, optuživši Vašington za destabilizaciju regiona.
Ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov upozorio je da bi pridruživanje Jermenije Evropskoj uniji bilo nekompatibilno sa članstvom u Evroazijskoj ekonomskoj uniji (EAEU). Paralelu je povukao s Ukrajinom, aludirajući na geopolitičke posledice njenih evropskih aspiracija.
Iako politički odnosi trpe, ekonomska saradnja između Jerevana i Moskve i dalje je intenzivna. U 2023. godini trgovinska razmena porasla je za više od 50 odsto, što govori o uzajamnoj ekonomskoj zavisnosti koja neće nestati preko noći.
Jermenija nije jedina kavkaska zemlja u fokusu Moskve. Gruzija, Moldavija i Ukrajina služe kao primeri gde je Rusija koristila kombinaciju pritisaka, destabilizacije i direktne vojne intervencije kako bi zadržala svoj uticaj. Prema analizi Instituta za proučavanje rata (ISV), reakcija Rusije na jermenski zaokret uklapa se u ovaj obrazac.
Jermenijski strateški zaokret ka Zapadu označava dublje promene u globalnom odnosu snaga. Zemlja koja se decenijama oslanjala na rusku zaštitu sada traži sigurnost u saradnji sa SAD i EU. Ovaj razvoj situacije imaće dalekosežne posledice za stabilnost Južnog Kavkaza i buduću arhitekturu regionalne bezbednosti.
Share this content:
Post Comment